Nekada su se ljudi morali pomiriti sa činjenicom da će do ulaska u srednje životno doba izgubiti veliki broj zuba. Zahvaljujući napretku u stomatologiji kao i podizanju svijesti o značaju oralnog zdravlja, danas to više nije, ili bolje rečeno - ne mora biti slučaj. Dostupnost stomatološke zaštite, redovni posjeti stomatologu kao i odgovarajuća higijena nam omogućavaju da i pozne godine života proživimo sa našim, prirodnim zubima.
Struktura zuba
Svaki ljudski zub je izgrađen od tri čvrsta mineralizovana tkiva: gleđi, dentina i cementa, i mekog vezivnog tkiva kojeg označavamo kao zubna pulpa, a nalazi se u središtu zuba.
Preosjetljivost zuba
Preosjetljivost zuba je jedan od čestih problema u usnoj duplji. Prema podacima ADA (American Dental Asociation) svaka treća odrasla osoba se susreće sa ovom tegobom. Glavni simptom preosjetljivih zuba je oštar bol koji se javlja najčešće prilikom konzumiranja hladnog jela ili pića (sladoled, sokovi i sl.). Osim hladnog, bol vrlo često izazivaju i toplota, zatim slatkiši kao i mehanički nadražaji (dodir ili trljanje četkicom).
Zubni kamenac
Zubni kamenac je čvrsta naslaga koja se vremenom taloži na zubima. Nastaje tako što se minerali iz pljuvačke ugrađuju u meke naslage (dentalni plak, ostaci hrane itd.). Ovaj proces se ne može spriječiti, ali se štetne posljedice zubnog kamenca mogu izbjeći njegovim redovnim uklanjanjem.
Kako spriječiti i liječiti parodontopatiju
Osnovna stvar u sprečavanju, kao i liječenju parodontopatije je - što prije djelovati. Svako odlaganje produbljuje problem, te rješenja postaju sve komplikovanija, a samim tim i finansijski zahtjevnija. Idealno bi bilo prepoznati i djelovati na gingivitis (upalu desni) kao najraniju fazu, i takoreći uvod u parodontopatiju. Promjene u ovoj ranoj fazi se odgovarajućim mjerama mogu ukloniti u potpunosti.
Parodontopatija
Parodontopatija je oboljenje koje se manifestuje postepenim propadanjem tkiva koja pruzaju potporu zubima. To su: kost, vlakna, tvrda i meka tkiva (desni) oko zuba, a njihova uloga je učvršćivanje zuba u vilici. Prema tome, razvoj parodontopatije vremenom dovodi do smanjenja učvršćenosti zuba u vilici, odnosno njegovog labavljenja, a na kraju i do ispadanja zuba.
Zubni karijes
Zubni karijes je najčešće oboljenje zuba i jedno je od najraširenijih oboljenja kod čovjeka. Najveći krivac za nastanak karijesa jeste dentalni plak. Plak je bezbojni, ljepljivi sloj koji se neprekidno stvara na zubima. Predstavlja produkt razmnožavanja bakterija i njihovog metabolizma. Obilniji je ako se uzima kašasta, mekana i ljepljiva hrana bogata šećerima (slatkiši, bijeli hljeb...), dok tvrda i svježa hrana (voće, povrće, crni hljeb...) svojom konzistencijom ali i mehaničkim svojstvima smanjuju stvaranje i nakupljanje dentalnog plaka. Ipak, najznačajniji faktor za stvaranje dentalnog plaka je loša oralna higijena.
Kako pravilno prati zube
Redovno i pravilno pranje zuba predstavlja osnovnu mjeru oralne higijene i kao takva jeste neophodan uslov u sprečavanju nastanka kako karijesa tako i oboljenja desni. I pored toga, samo mali broj odraslih osoba je upoznat sa odgovarajućom tehnikom pranja zuba. Pranje zuba zahtjeva minimum 3-5 minuta u okviru kojih se pravilnim pokretima četkice uklanjaju hrana, plak i bakterije sa površine zuba.