Zubni karijes je najčešće oboljenje zuba i jedno je od najraširenijih oboljenja kod čovjeka. Najveći krivac za nastanak karijesa jeste dentalni plak. Plak je bezbojni, ljepljivi sloj koji se neprekidno stvara na zubima. Predstavlja produkt razmnožavanja bakterija i njihovog metabolizma. Obilniji je ako se uzima kašasta, mekana i ljepljiva hrana bogata šećerima (slatkiši, bijeli hljeb...), dok tvrda i svježa hrana (voće, povrće, crni hljeb...) svojom konzistencijom ali i mehaničkim svojstvima smanjuju stvaranje i nakupljanje dentalnog plaka. Ipak, najznačajniji faktor za stvaranje dentalnog plaka je loša oralna higijena.

Karijes - faze razvoja

Bakterije iz plaka koriste šećere iz hrane koju jedemo pri čemu proizvode kiseline. Upravo te kiseline direktno utiču na zubno tkivo slabeći ga i oštećujući, te pretvarajući ga u razmekšalo karijesno tkivo. Uklanjanjem razmekšalog karijesnog tkiva ostaje šupljina u zubu koju nazivamo karijesni kavitet.

Prvi vidljivi znak pojave karijesa je promjena boje zuba na mjestu kvara. To je karijes gleđi. U ovoj fazi površina zuba je još uvijek neizmijenjena tako da ovakav karijes najčešće uočava stomatolog prilikom redovnog stomatološkog pregleda. Ukoliko se karijes u ovoj fazi ne sanira on dalje napreduje kroz zubno tkivo, zahvata dublje slojeve i tad govorimo o karijesu dentina. Karijes dentina se manifestuje manjom ili većom šupljinom u zubu a vrlo često (mada ne uvijek) postoji i osjetljivost na toplo, hladno ili slatko.

                                                       zdrav zub                       karijes gleđi                    karijes dentina                pulpitis                            parodontitis apikalis

Ukoliko se i dalje ne preduzme liječenje situacija se dodatno komplikuje usljed prelaska infekcije na pulpu zuba (zubni živac). Tad govorimo o pulpitisu, tj. zapaljenju zubnog živca. Pulpitis je praćen jakim bolom koji se javljaju i spontano, bez nadražaja (toplo, hladno ili slatko). Nakon određenog vremena cijela pulpa biva zahvaćena infekcijom koja zatim kroz kanal korjena zuba prelazi na viličnu kost pri čemu se razvija sljedeća faza - parodontitis apikalis (proces u kosti).

Posljedice neliječenog karijesa

Na ovaj način, bezazlena pojava kao što je karijes gleđi se pretvara u ozbiljan problem koji zahvata ne samo zub već i okolna tkiva, i tad govorimo o akutnim i hroničnim komplikacijama karijesa (apscesi, granulomi, ciste, gangrena...). Treba istaći da ovi procesi, ukoliko se ne liječe, osim destruktivnog lokalnog efekta često imaju štetan uticaj i na opšte zdravstveno stanje jer predstavljaju nesanirana fokalna žarišta, tj. kontinuiran izvor infekcije u organizmu. Kao posljedica postojanja fokalnog žarišta mogu nastati oboljenja različitih organa i organskih sistema. Takva oboljenja nazivamo konsekutivnim, i to mogu biti:

• oboljenja kardiovaskularnog porekla (miokarditis, endokarditis, funkcionalni poremećaji kao ekstrasistole, srčane palpitacije, aritmije, paroksizmalne tahikardije...)
• kožna (alopetia areata, acnae vulgaris, ekcem, oboljenja alergijske prirode...)
• oboljenja organa za disanje (rhinitis allergica, Oedema Quincque)
• očna (iritis, iridocyclitis, episcleritis)
• oboljenja lokomotornog aparata (mono ili polyarthritis rheumatica, rheumatoid arthritis,  spondylitis, razne vrste mijalgija...)
• oboljenja bubrega (nefritis, cistitis)
• oboljenja digestivnog trakta (colitis, apendicitis)...