Nekada su se ljudi morali pomiriti sa činjenicom da će do ulaska u srednje životno doba izgubiti veliki broj zuba. Zahvaljujući napretku u stomatologiji kao i podizanju svijesti o značaju oralnog zdravlja, danas to više nije, ili bolje rečeno – ne mora biti slučaj.

Dostupnost stomatološke zaštite, redovni posjeti stomatologu kao i odgovarajuća higijena nam omogućavaju da i pozne godine života proživimo sa našim, prirodnim zubima.

Međutim, treba istaći da i pored jasnog napretka kad su u pitanju zubi i njihovo zdravlje i dalje veliki procenat odraslih iznad 65 godina nema nijedan zub. Veliki broj odraslih ima nesanirane karijozne zube a tri od četiri odrasle osobe imaju neke od znakova parodontopatije. Ono što treba uvijek imati na umu jeste činjenica da zdravi zubi zahtjevaju stalnu brigu tokom čitavog života. A briga o zubima će se vratiti ne samo lijepim osmjehom već i pozitivnim uticajem na sveukupno zdravlje.

Definitivno je utvrđeno je da parodontopatija i ostale bolesti vezane za zube utiču na pojavu drugih bolesti kao što su:

• oboljenja srca
• infarkt miokarda
• moždani udar
• pneumonija
• oboljenja bubrega

Stare plombe su zaista – stare. Iako vam se čini da možda nemate problema s njima, mnoge plombe koje imate dugi niz godina su najvjerovatnije odslužile svoje i zahtjevaju zamjenu. Prilikom stomatološkog pregleda treba procijeniti – okrnjene, istrošene, napuknute plombe predstavljaju odlično mjesto za zadržavanje hrane. Upravo je to razlog što se oko starih plombi vrlo često pronalazi karijes. Takve plombe naravno da treba promijeniti bez obzira što još nemate izražene tegobe.

Zubni kamenac je jedan od osnovnih uzročnika parodontopatije. Kod djece se ne stvara ali odrasli bi trebalo redovno da posjećuju stomatologa radi uklanjanja kamenca. Zubni kamenac dovodi do povlačenja desni tako da korjenovi zuba ogoljavaju pa zubi postaju osjetljiviji. Osim toga, ogoljeni korjen je i znatno manje otporan na karijes nego krunica zuba. Dalje, povlačenje desni je praćeno i povlačenjem okolne kosti koja fiksira zub u vilici, pa zubi vremenom postaju labaviji da bi u krajnjoj fazi došlo i do njihovog ispadanja.

Suvoća usta je takođe jedna od pojava koja dolazi sa godinama. Suva usta, tj. smanjeno lučenje pljuvačke pogoduje razvoju karijesa jer je pljuvačka prirodni čistač naših usta. Do smanjenog lučenja pljuvačke mogu dovesti i pojedini lijekovi kao što su lijekovi za regulisanje krvnog pritiska, antihistaminici, antidepresivi, kao i pojedine bolesti (naročito autoimuna oboljenja). Pojačana oralna higijena kao i upotreba rastvora za ispiranje usta je obavezna u ovakvim slučajevima. Takođe bi bilo poželjno češće posjećivati stomatološku ordinaciju radi kontrolnih pregleda.

Istrošenost zuba, tj. abrazija i atricija, su pojave koje se često uočavaju kod odraslih. Prirodni zubi se nažalost vremenom troše, ali ne kod svakog u istoj mjeri. Na intenzitet trošenja zuba mogu uticati loše navike (grickanje olovke i drugih predmeta), nedostatak bočnih zuba, pogrešna tehnika pranja zuba, zatim škripanje zubima (bruksizam) ali i određena hrana i piće (naročito kisela i pretvrda hrana ili gazirani sokovi) kao i ortodontske nepravilnosti. Ukoliko je ta istrošenost izraženija potrebno je nadoknaditi izgubljeno zubno tkivo (plombom ili vještačkom krunicom). Štetne posljedice bruksizma, tj. škripanja zubima se mogu spriječiti izradom zaštitne udlage koja se nosi tokom spavanja kad je škripanje i najizraženije.

Jedan od naših slučajeva – primjer izrazite istrošenosti zuba nastale kao posljedica loših navika, gubitka bočnih zuba bez pravovremenog protetskog nadoknađivanja, te nepravilnog zagriza i rasporeda zuba. Odlučili smo se za cirkonijum krune i mostove kao adekvatnu protetsku rehabilitaciju za ovaj slučaj, čime smo u potpunosti povratili i estetiku i funkciju: